EU želi ambiciozno djelovati na očuvanju bioraznolikosti

Foto: pixabay

EU želi do 2030. zaustaviti i preokrenuti trendove smanjenja biološke raznolikosti na kontinentu no na saslušanju održanom u ponedjeljak u Europskom parlamentu dio zastupnika i predstavnika poljoprivrednog sektora upozorio je da je plan Europske komisije preambiciozan te da će dovesti do smanjenja proizvodnje.

Komisija je “Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” predstavila prošle godine kao dio europskog Zelenog plana i strategije “Od polja do stola”, a plan, među ostalim, predviđa drastično smanjenje upotrebe pesticida, povećanje broja oprašivača i vraćanje slobodnog toka više od 25 tisuća kilometara rijeka na prostoru Europske unije. Jedan od glavnih elemenata strategije očuvanja bioraznolikosti je i sadnja tri milijarde stabala, kao i povećanje ekološke poljoprivrede.

Po prijedlogu Komisije bi se 30 posto površine europskog kopna i mora trebalo pretvoriti u zaštićena područja prirode, uporaba opasnih pesticida u poljoprivredi smanjiti za 50 posto a 25 posto poljoprivrednih površina usmjeriti na organsku proizvodnju.

Gradovi veći od 20.000 stanovnika trebali bi donijeti ambiciozne planove urbanog ozelenjavanja a na gradskim zelenim površinama više se ne smjeli koristiti kemijski pesticidi.

Države članice bi te ciljeve trebale uključiti u svoje nacionalne strategije i uključiti u šire strategije. Za provedbu te strategije Komisija predviđa da će biti biti potrebno oko 20 milijardi eura godišnje koji bi se dobili privatnim i javnim financiranjem, na razini članica i Europske unije.

Na saslušanju o “očuvanju biološke raznolikosti”, koje je održano u ponedjeljak u organizaciji Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) Europskog parlamenta, više je puta ponovljeno kako se biološka raznolikost ne može očuvati bez usklađene poljoprivredne politike.

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula za Hinu je istaknuo važnost ovakve strategije u situaciji koju ocjenjuje nepovoljnom. “Uz znanstvena istraživanja i inovacije, možemo izgraditi održivi sustav koji je otporan i konkurentan, istovremeno potičući mlade poljoprivrednike, kojih je svega 10-ak posto na razini EU-a”, smatra Picula.

“Nove zelene politike imaju podršku Europskog parlamenta i ambiciozne ciljeve, ali na državama članicama je da se oni i ostvare”, poručio je Picula, zamjenski član u odboru.

No u raspravi, u kojoj su online iz Bruxellesa uz predstavnike Komisije i eurozastupnike sudjelovali i predstavnici organizacija poljoprivrednika, dio sudionika je upozorio da je plan preambiciozan te da Komisija nije u dovoljnoj mjeri u obzir uzela stajališta i interese poljoprivrednika.

Palle Borgström, potpredsjednik najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika COPA-COGECA, istaknuo je kako će, usvoji li se ovakva strategija, poljoprivredna proizvodnja pasti za 10 posto što će usporedno utjecati i na pad izvoza te BDP Europske unije.

“Moramo raditi na drugačiji način, ovakav pristup Europske komisije je neodrživ. Poljoprivrednici i vlasnici šuma suočavaju se s nizom izazova kako bi pružili sigurnu hranu i obnovljive sirovine. Kriza s koronavirusom je pokazala svima kolika je važnost sigurnosti opskrbe hranom pa nije prihvatljivo da Europska komisija predlaže mjere bez ikakvih studija utjecaja. Posljedice će biti dalekosežne jer je plan preambiciozan”, kritičan je bio Borgström.

Samuel Masse, potpredsjednik Europskog vijeća mladih poljoprivrednika, ocijenio je da plan nije u obzir uzeo sve aspekte poljoprivredne proizvodnje

“Treba uzeti u obzir utjecaj poljoprivrednog zemljišta na požare jer je baš obradiva površina nešto što može poslužiti kao tampon zona za širenje požara”, primijetio je.

Masse je upozorio i na podatak kako je tek 11 posto europskih poljoprivrednika mlađe od 40 godina.

I ostali govornici su u raspravu stavljali naglasak na tu činjenicu dodajući kako se politika mora okrenuti prema mladim ljudima u sektoru poljoprivrede.

Ruža Tomašić, hrvatska europarlamentarka i zamjenska članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, napominje da članice imaju različite poljoprivredne sektore koji nisu podjednako konkurentni, te da plan treba uzeti u obzir tu činjenicu.

“Iako Strategija o bioraznolikosti ima neke pozitivne i prihvatljive ciljeve, kao što je zaštita genetske raznolikosti i sadnja tri milijarde stabala na razini EU-a, njezini glavni nedostatci su ti da ne uzima u obzir da je primarna uloga poljoprivredu proizvodnja hrane i hrane za ljude, odnosno prevelika i nerealna ambicioznost. Poziva se na proizvoljno smanjenje uporabe kemijskih pesticida i gnojiva za 50 posto, iako među državama članicama postoje značajne razlike u tom segmentu”, ocijenila je Tomašić za Hinu nakon saslušanja.

Odbor Europskog parlamenta u svom nacrtu mišljenja o planu Komisije ipak “pozdravlja visoku razinu ambicije strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. u nastojanju da se zaustavi i preokrene gubitak bioraznolikosti u EU-u”  i ističe da je “stalno smanjenje bioraznolikosti poljoprivrednih zemljišta stvarnost te je potrebno odvažno djelovati kako bi se suzbio taj trend”.

U mišljenju se “pozdravlja prepoznavanje ekološkog uzgoja kao snažne sastavnice na putu EU-a prema održivijim prehrambenim sustavima” i “žali zbog činjenice da je poljoprivredna proizvodnja sve više usmjerena na ograničeni raspon poljoprivrednih usjeva, sorti i genotipova”.

Na saslušanju ponedjeljak ocijenjeno je i da je porazan podatak da za milijun vrsta prijeti izumiranje, a više od 70% kopnenih i 50% morskih ekosustava je narušeno ljudskim djelovanjem.

(Hina)

Nema komentara

Komentiraj