Predsjednik DSHV-a: Svakodnevno se u Srbiji suočavamo s govorom mržnje! ŽELIMO POLITIČKU ZASTUPLJENOST KAO SRBI U HRVATSKOJ!

Ured kapetana Dragana, Dragana Vasiljkovića osuđenog ratnog zločinca u Hrvatskoj otvoren je nedavno u središtu Subotici, kulturnom i političkom središtu Hrvata u Srbiji nepunih godinu dana nakon formiranja ogranka “Fondacije”, s ciljem da kako je navedeno “pomogne Srbima koji su nepravedno osuđeni i služe zatvorske kazne u zemljama regije”, napose u Hrvatskoj.

Na ovu vijest nitko nije ostao ravnodušan, a ipak, najteže je naravno Hrvatima u Srbiji, odnosno Vojvodini koji se bore za očuvanje nacionalnog identiteta unatoč ionako teškim okolnostima koje su sada dodatno otežane uvođenjem bunjevačkog jezika, ali i “Fondacije kapetana Dragana”. Naime, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov odmah je oštro osudio otvaranje subotičkog ureda “Fondacije kapetan Dragan”, koju vodi osuđeni ratni zločinac i konstatirao da je u Srbiji na djelu rehabilitacija i relativizacija kazni ratnih zločinaca.

Za portal Direktno komentirao je ovu situaciju kao i medijske napise da je kapetan Dragan već počeo s povlačenjem nekih poteza, poput najavljene peticije za oslobađanje ubojice Zorana Đinđića.

“Tako što u državama razvijene demokracije nije moguće! Naime, u tim društvima onima koji su osuđeni za ratne zločine nije dopušteno javno djelovanje! Ovdje je dodatni problem što je Dragan Vasiljković, osuđen za ratne zločine u Hrvatskoj, otvorio ured ne u Ćupriji ili Leskovcu već u Subotici, kulturnom i političkom središtu Hrvata u Srbiji.

Isto tako, sadržaji njegovih poruka koje odašilje u javnosti putem medija ekstremno su negativne spram svega što je hrvatsko, što onda pridonosi širenju straha i nesigurnosti među ovdašnjim Hrvatima. A to što javno veliča ubojicu Zorana Đinđića pripada domeni, čini se, stanovitog slavljena nekrofilije, pa ne bih posebno komentirao”, odgovorio je Žigmanov.

Otkrio nam je i jesu li u Subotici iznenađeni otvorenjem ureda, ali i djelovanjem istog.

“Naravno da jesmo, jer nastojimo razumijevati društvene i političke procese iz rakursa temeljnih demokratskih vrijednosti, čemu je, očito više deklarativno, posvećena i srbijanska vlast. S druge strane, nije da nismo registrirali rast aktivnosti osuđenih za ratne zločine u Srbiji, osim Vasiljkovića treba spomenuti i Vojislava Šešelja koji je osuđen za zločine nad Hrvatima u Vojvodini, zatim relativizaciju pa i nijekanje razloga za njihove kazni, gotovo završenu rehabilitaciju u javnosti kao i njihov osnaženi utjecaj na kreiranje javnog mnijenja! Zbog tih procesa, koji su snažni i ne nailaze na osudu vladajućih struktura, nedavno je reagirala i Europska komisija i SAD”.

Podsjetimo, subotičkim vlastima ništa sporno u Zakladi Kapetana Dragana: “Prostor je odobren u skladu sa Zakonom”, poručili su. Naime, subotičke vlasti kažu da je Vasiljkovićeva zaklada registrirana kao humanitarna organizacija i da su imali pravo izdati joj prostor neposrednom pogodbom.

‘Gotovo cijela ova godina protekla je u nasrtajima na Hrvate’

Žigmanov je već ranije upozoravao na sve teži položaj Hrvata u Srbiji. Nakon ‘Dare iz Jasenovca’ stvoreno je antihrvatsko raspoloženje, a uvođenje tzv. bunjevačkog jezika Žigmanov je okarakterizirao kao nastavak organizirane dekroatizacije. Činjenica je da se Hrvati u Srbiji neprestano suočavaju s govorima mržnje, a predsjednik DSHV-a nam je otkrio kako se nose s time.

zigmanov-kapetan-dragan-antonio-ahel-ataimages-pix_612f8ab720bd2

“Gotovo pa smo se navikli”, rekao je ironično.

“Gotovo cijela je ova godina protekla u, istina različitim, nasrtajima na Hrvate u Vojvodini, to jest Republici Srbiji. Godina je počela inicijativom za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici, koja je na žalost i uspjela. Kažem na žalost, jer se na taj način, strahujem, trajno razorio integracijski potencijal dijela hrvatske zajednice ne samo na simboličkom planu.

‘Gotovo sve vrijeme značajan dio medija ‘natjecao’ se u govoru mržnje spram Hrvata, napose u vrijeme ‘osjetljivih dana’– premijere filma ‘Dara iz Jasenovca’,  obilježavanja proboja logora Jasenovac, obilježavanje ‘Oluje”…

Usto, više od tri mjeseca poruke koje smo kao legitimni predstavnici hrvatskoga naroda slušali od predstavnika vladajućih klasa u Subotici, i srpske, ali i mađarske, znale su biti i strahotne. Sjetimo se samo prijetnji smrću!

I nakon toga nastavljena je snažna podrška svakovrsne afirmacije Bunjevaca nehrvata”, rekao je i dodao da su se suočavali i s etničkim motiviranim incidentima, a za koje su izostale osude.

“Registrirali smo također i etnički motivirane incidente, od kojih su neki bili i brutalni, gdje su izostale osude od strane dužnosnika te primjereno postupanje pravosudnih i institucija policije. Na koncu, otvoren je u Subotici i Vasiljkovićev ured”.

Također, komentirao je koliko im u zaštiti prava pomaže Republika Hrvatska.

“Gotovo sve vrijeme značajan dio medija gotovo se natjecao u govoru mržnje spram Hrvata, napose u vrijeme ‘osjetljivih dana’– premijere filma ‘Dara iz Jasenovca’,  obilježavanja proboja logora Jasenovac, obilježavanje Vojno-redarstvene akcije ‘Oluja’. Interes Republike Hrvatske bio je kontinuiran, hrabrila su nas reagiranja, no još uvijek nisu pronađeni učinkoviti mehanizmi zaštite”, poručio je Žigmanov.

Pitanje Hrvata u Srbiji treba riješiti kao pitanje Srba u Hrvatskoj

Žigmanov je nedavno u Golubiću u RH sudjelovao na međunarodnom znanstvenom skupu “Hrvatsko-srpski odnosi” gdje je između ostalog ukazao na deficite srbijanske nekonsolidirane demokracije poput vladavina prava, funkcioniranje institucija, manjinske politike, isključenost iz procesa donošenja odluka, brutalni državni intervencionizam u identitet Hrvata, nastavak izloženosti etnički motiviranim incidentima i govoru mržnje…

Iako smo u više navrata pisali o problematici s kojom se suočavaju Hrvati Vojvodine, Žigmanov nam je ponovno pojasnio glavne probleme s kojima se hrvatska manjina u Srbiji ”vrti u krug”.

“Tako se u sažetom obliku kazuje sljedeće: Ukoliko ostavimo po strani, ali ne i zanemarimo, deficite u vladavini prava, probleme u funkcioniranju institucija, nerazvijenih manjinskih politika i neslobode medija, što kontinuirano registriraju sva izvješća ključnih međunarodnih institucija i organizacija, isključenost iz procesa donošenja odluka smatram najvećim problemom.

Naime, legitimnih predstavnika Hrvata nema u predstavničkim tijelima ni na republičkoj ni na pokrajinskoj razini, niti smo zastupljeni u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini! Uspjeli smo osigurati sudjelovanje u procesima odlučivanja u izvršnom segmentu vlasti u Gradu Novom Sadu i Pokrajinskoj vladi”.

Usporedio je situaciju sa srpskom manjinom u Hrvatskoj.

‘Želimo da političko zastupstvo Hrvata u Srbiji bude riješeno na način kako je to regulirano u Hrvatskoj’.

“Za razliku od Hrvatske, u Srbiji ne postoji institut zajamčenih mandata, na koji se Srbija obvezala međudržavnim sporazumom potpisanim sada već daleke 2004. godine, no nije ga do danas i primijenila!”, upozorava Žigmanov na ovu poražavajući činjenicu.

Posljedica toga je, kaže naš sugovornik, da politički predstavnici Hrvata interese svoje zajednice artikuliraju s ‘ulice’, izvan političkog sustava.

“Želimo da političko zastupstvo Hrvata u Srbiji bude riješeno na način kako je to regulirano u Hrvatskoj, a ne da se ono rješava na način (ne)postojanja političke volje! Kada to bude riješeno, i ostala otvorena pitanja, osim gore spomenutih,  vjerujemo lakše će se rješavati – od ekonomskih i socijalnih pa do onih koji spadaju u područje ostvarivanja manjinskih prava”, poručio je.

Ono što je bitno istaknuti je da Hrvati Vojvodine i Srbije ne odustaju, nego se nastavljaju boriti za svoja prava pa nam je tako Žigmanov nabrojao neke od projekata koje su do sada realizirali.

“Mi se s time ne mirimo i ostvarujemo i više nego značajne uspjehe: izgradnja Hrvatske kuće u Subotici uz izdašnu financijsku podršku Vlade Republike Hrvatske, povrat i uređenje dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu od strane Vlade Republike Srbije, osiguran je prostor za hrvatsku zajednicu u Beogradu, nekoliko šokačkih kuća u naseljima uz lijevu obalu Dunava (Bereg, Vajska, Monoštor)…

Više od deset puta osnažena je podrška županija, gradova i općina iz Hrvatske našim inicijativama, uspješno rješavamo i ogromne izazove – prva smo nacionalna manjina u Srbiji koja je osigurala nove udžbenike za gimnaziju, uspjeli smo ostvariti i neke od proklamiranih ciljeva – otvoren je lektorat za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu…

No to još ne znači da je postignut naš ravnopravni društveni položaj. Pri tomu, većina pomaka posljedica je naših ustrajnih i velikih napora”, zaključio je Žigmanov za Direktno

Nema komentara

Komentiraj