EK: prvi novci za oporavak sredinom ove godine

Foto: Hina

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u petak u Bruxellesu da bi zemlje članice sredinom godine mogle dobiti prve novce iz novog Mehanizma za oporavak.

“Čim odluka o vlastitim sredstvima proračuna EU-a bude ratificirana, Komisija će na tržištima posuditi novac i raspodijeliti ga državama članicama. Moći ćemo sredinom godine isplatiti 13 posto kao predfinanciranje”, rekla je von der Leyen.

Odluku o vlastitim prihodima proračuna EU-a moraju ratificirati sve zemlje članice jer je to uvjet da se Komisija može zadužiti na financijskim tržištima. Do sada je to obavljeno u šest država članica, a Hrvatska je bila među prvima.

Von der Leyen je prisustvovala svečanosti potpisivanja uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost koju su potpisali predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli i portugalski premijer Antonio Costa.

Costa je doputovao iz Lisabona u Bruxelles kako bi osobno potpisao tu uredbu koju je u srijedu izglasao Europski parlament, a u četvrtak Vijeće.

Uredba će biti objavljena u službenom glasilu EU-a 18. veljače i dan poslije stupiti na snagu.

Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je dio  instrumenta EU sljedeće generacije koji ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.

Sada su na redu  države članice koje do kraja travnja trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije.

Države članice moći će sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026.

Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023.. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

Povjerenik za gospodarstvo Palo Gentiloni u četvrtak je izjavio da bi gospodarstva država članica čiji je BDP ispod europskog prosjeka mogla 2026. godine biti veća za 3 do 3,5 posto nego u slučaju da nema europskih sredstava za oporavak.

 

(Hina)

Nema komentara

Komentiraj