Hrvatska će pokušati kvalitetno i argumentirano ostvariti svoje strateške ciljeve za europski proračun u idućih 7 godina

0
93

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na Konferenciji “Izazovi usvajanja novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021.-2027. i položaj kohezijske politike u novom proračunu” u hotelu Esplanade u Zagrebu. Konferenciju organizira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ustanova za obrazovanje odraslih za Europske strukturne i investicijske fondove i programe Europske unije u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije i posjeta predsjednika Europskog revizorskog suda Klausa-Heinera Lehnea.

Na početku svog govora, premijer Plenković naglasio je da je današnja konferencija još jedan važan događaj u okviru brojanih aktivnosti koje se održavaju tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, koje u fokus stavlja i kohezijsku politiku.

Predsjednik Vlade podsjetio je ovom prigodom da Europski revizorski sud ima zadaću da kontrolira potrošnju sredstava europskoga proračuna, ali i da sa svojim stajalištima i savjetima unaprjeđuje proces planiranja proračuna, njegovoga izvršavanja, učinkovitost upravljanja te pomaže boljem funkcioniranju Europske unije u cjelini.

“Stoga nalazi Revizorskog suda trebaju poslužiti svim institucijama, a onda i svima nama da u nekim novim ciklusima proračunskog planiranja radimo bolje i učinkovitije”, ustvrdio je Plenković.

Premijer je istaknuo da je prvi mjesec hrvatskog predsjedanja bio izrazito intenzivan, podsjetivši da je Hrvatsku posjetila Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, kolegij povjerenika Europske komisije, kao i predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne, koji sudjeluje na današnjoj konferenciji.

Kazao je i da je program hrvatskog predsjedanja predstavljen pred Europskim parlamentom u Strasbourgu, a sektorske prioritete do sada je predstavilo 14 hrvatskih ministara pred svim relevantnim odborima EP-a.

Pregovaračka kutija

Govoreći o Višegodišnjem financijskom okviru, predsjednik Vlade najavio je konzultacije s predsjednikom Europskog vijeća Charles Michelom, koje će se održati ovaj tjedan u Bruxellesu u okviru priprema za izvanredno Europsko vijeće krajem veljače.

“Po prvi puta, rekao je predsjednik Vlade, na Europskom vijeću će se raspraviti ono što se zove pregovaračka kutija, odnosno konačno će biti predstavljeni brojevi na temelju kojih će se najprije tražiti dogovor oko visine proračuna na razini šefova država ili vlada zemalja članica.

“Potom će se kada jednom postignemo dogovor pregovori voditi i s Europskim parlamentom, a onda i s Europskom komisijom kroz trijaloge što će biti zadaća hrvatskog predsjedanja”, pojasnio je premijer.

Ističući važnost europskog proračuna, predsjednik Vlade podsjetio je da je 1. veljače bio na sastanku Prijatelja kohezije u Portugalu, na kojem je sudjelovalo 17 članica koje su neto korisnici europskoga proračuna.

Naglasio je važnim da u okolnostima u kojima postoji nekoliko različitih pozicija u pregovorima oko europskog proračuna, Hrvatska pokuša na inteligentan, kvalitetan i argumentiran način ostvariti svoje strateške ciljeve za proračun u idućih sedam godina.

“Govorimo o pregovorima koji se danas vode za razvojnu polugu, ulaganja, infrastrukturu, poljoprivredu, za sve što dolazi iz Operativnih programa Konkurentnosti i kohezija u ovom presudnom desetljeću koje je pred nama jer ćemo nakon sredstava iz druge financijske perspektive moći podvući crtu i reći koliko smo napredovali u članstvu u Uniji nakon prvih 15 godina”, ustvrdio je Plenković.

Podsjetio je i da je Hrvatska jedina država koja je imala rat i agresiju na svom teritoriju, ratne štete, nije imala ugovorne odnose od ’90-te do potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001., kao ni makrofinancijsku pomoć i pretpristupne fondove koji su postojali za druge zemlje srednje i istočne Europe. Dodao je da je riječ o početnoj poziciji Hrvatske u pregovorima o proračunu.

Važno je da se europski proračun donese na vrijeme

Predsjednik Vlade naglasio je da je Hrvatska kao predsjedateljica željela čuti što kažu zemlje Prijatelji kohezije, izvještivši da svih 17 članica ne želi da modernizacija proračuna i financiranja novih izazova poput klimatskih promjena, sigurnosti, inovacija, obrazovanja ide na uštrb kohezijskoj politici i ravnomjernom regionalnom razvoju. Istaknuo je da postoje dijelovi Hrvatske koji zahtijevaju dodatne projektne i financijske injekcije i poticaje.

Premijer smatra da se u novim okolnostima nakon odlaska Velike Britanije iz Europske unije mora pronaći kompromis, istaknuvši važnim da se proračun donese na vrijeme.

“Nije dobro da kasne operativni programi. Za nas je politički važno da se temeljni dogovor na razini članica napravi za vrijeme hrvatskog predsjedanja. U tom pogledu bit ćemo angažirani u zaštiti hrvatskih interesa, da nam članstvo u Uniji u idućih deset godina bude dodana vrijednost i jedan od zamašnjaka našega razvoja”, poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade podsjetio je da Hrvatska u ovoj financijskoj perspektivi na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura, a ukupno je ugovoreno 9,2 milijarde eura, odnosno 86 posto alociranih sredstava. Pritom je spomenuo da je u mandatu ove Vlade ugovoreno 8,2 milijarde eura.

“Mi smo s 9 posto ugovorenih došli na 86 posto ugovorenih sredstava ove financijske perspektive”, naglasio je.

Nacionalna razvojna strategija na proljeće

Premijer je izvijestio i da je Hrvatska od 2013. do 2020. ukupno u europski proračun uplatila 22,4 milijarde kuna, a do ovog trenutka primila je 43,3, milijarde kuna. “Razlika je između uplata i primitaka 21 milijardu kuna, dakle Hrvatska je skoro duplo u plusu”, naveo je.

Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Vlade, od školstva, obrazovanja, infrastrukture, mobilnosti, povezivosti, pomorskih i zračnih luka, željezničkih pruga, autobusnog prijevoza, Pelješkog mosta, LNG-a, širokopojasne infrastrukture , do niza projekata koji su financirani, primjerice kroz Europski socijalni fond kao što su mjere za zapošljavanje.

Premijer je najavio da će Vlada tijekom proljeća dovršiti Nacionalnu razvojnu strategiju koja je u završnoj fazi, dodavši da se dokument temeljito priprema više od dvije godine.

“Očekujem da upravo on bude okosnica nacionalnog razvoja Hrvatske, a da nam pritom europski proračun pomaže u njezinu ostvarenju. Jedina prava funkcija članstva u Europskoj uniji i europskih fondova je da pomažu nacionalni razvoj na najbolji i najprimjereniji način”, poručio je Plenković.

Na kraju, predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da će današnja konferencija, kao i ostali skupovi koji su planirani tijekom hrvatskog predsjedanja pridonijeti tome da hrvatski građani još više postanu svjesni koristi članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Uz predsjednika Vlade, na konferenciji su sudjelovali i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, ministar uprave Ivan Malenica te ministar zdravstva Vili Beroš.

Nema komentara

Komentiraj