Ulaganje u mlade i kvalitetno obrazovanje podloga je za sve poslovne i razvojne procese

0
132

Premijer Andrej Plenković naglasio je danas važnost povezivanja školstva i visokog obrazovanja s tržištem rada i gospodarstvom te poručio da je trokut između obrazovanja, gospodarstva i institucija ključ uspjeha svakoga modernog društva. Dodao je da je u 2019. i 2020. osigurano rekordnih 250 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za poticanje obrazovanja u obrtničkim zanimanjima.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanosti obilježavanja druge faze projekta Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja – Gdje su ruke ima i struke.

U svom je obraćanju istaknuo kako je današnja svečanost prigoda napraviti rezime dosadašnjih aktivnosti Vlade u području strukovnog obrazovanja i važnosti obrtničkih zanimanja, uključujući i centre kompetentnosti.

“Kvalitetno obrazovanje je podloga i preduvjet za sve poslovne pa i razvojne procese”, istaknuo je predsjednik Vlade i dodao da je stoga reforma obrazovanja temeljna pretpostavka razvoja poduzetništva i dugoročnog gospodarskog rasta.

Vlada je to razumjela, nastavio je premijer, i poduzela brojne aktivnosti ne samo u pogledu zakonskih izmjena, nego i obrazovnu reformu gdje je usvojeno 40 kurikuluma, što je veliki uspjeh s obzirom na brojne ideološke prijepore i podjele.

Povoljniji zakonski okvir i značajno veća sredstva za obrazovanje

Predsjednik Vlade naglasio je potrebu povezivanja školstva i visokog obrazovanja s tržištem rada i gospodarstvom, te dodao da je trokut između obrazovanja, gospodarstva i institucija ključ uspjeha svakog modernog društva koje lovi korak s trendovima četvrte industrijske revolucije.

Obraćajući se mladima, kazao je da oni nakon što se obrazuju trebaju biti “proizvod” koji je konkurentan na tržištu rada i kojeg poduzetnici žele zaposliti. Pritom im je savjetovao da se oplemenjuju u svemu onome što rade, jer je uz obrazovanje važan i društveni angažman u velikoj konkurenciji na globalnom tržištu rada.

“U tržišnom gospodarstvu nitko ne spava. Tko spava, taj propada i to je jako važno da imate na umu”, poručio je predsjednik Vlade.

Ono što Vlada čini u tom pogledu, dodao je premijer, jest da stvara povoljniji okvir – od mijenjanja zakona kako bi oni bili povoljniji do poticanja, primjerice stipendijama.

Kako bi ilustrirao pojačani angažman Vlade u pogledu dodjele stipendija, naveo je podatak da je u školskoj godini 2014./2015. dodijeljena 291 stipendija u iznosu od 1,7 milijuna kuna, a u školskoj godini 2018./2019. dodijeljeno je 2968 stipendija u iznosu od 26,7 milijuna kuna.

“To je u svega nekoliko godina ogroman iskorak i ogroman napredak i ulaganje u obrazovni sustav”, rekao je premijer. Dodao je da su pritom jako važne i potpore, a u 2019. godini Vlada je dala 188 potpora u iznosu od 10.5 milijuna kuna.

250 milijuna kuna za obrazovanje u obrtničkim zanimanjima

Izmjenama Zakona o obrtu Vlada je omogućila lakše naukovanje kojim se stječu vještine za samostalan rad u zanimanjima i osigurava se usvajanje poduzetničkih vještina neposredno u gospodarstvu, što olakšava prelazak u svijet rada.

Premijer je izrazio zadovoljstvo iskoracima koji su napravljeni u tom kontekstu s obzirom da je u 2019. i 2020. osigurano rekordnih 250 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za poticanje obrazovanja u obrtničkim zanimanjima. To je ujedno i opipljiv primjer koristi od hrvatskoga članstva u Europskoj uniji, bez kojeg ne bi bilo tih sredstava.

Na svečanosti je uručen niz ugovora za stipendiranje učenika u srednjem strukovnom obrazovanju, ugovora za naukovanje u obrtničkim zanimanjima, namijenjenih poduzetnicima i mentorima stipendista, te ugovora za centre kompetentnosti.

Govoreći o 5 centara kompetentnosti za koje su danas dodijeljeni ugovori – za Medicinsku školu Bjelovar, za Medicinsku školu Varaždin, za rekonstrukciju dvorca Opeka za potrebe Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi, za Regionalni centar strojarstva SJEVER – Tehnička škola Čakovec i za Elektrotehničku i prometnu školu u Osijeku – premijer je kazao da je njihova ukupna vrijednost 166,28 milijuna kuna, od čega je 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Puna potpora Vlade projektima važnim za Međimurje

Premijer Plenković istaknuo je da danas u Hrvatskoj postoji 25 strukovnih škola koje djeluju kao regionalni centri kompetentnosti. Te škole, dodao je, imaju mogućnost iz europskih fondova dobiti novu opremu, koristiti inovativne metode poučavanja, nove smještajne kapacitete za učenike i učitelje, više konkretne prakse, tijesnu suradnju s poslodavcima te edukaciju učitelja.

“Stalno smo ustrajni u jačanju poveznica između obrazovanja i konkretnih potreba u poduzetništvu i gospodarstvu”, naglasio je premijer.
Što se tiče Međimurja, premijer Plenković kazao je da i ova svečanost, nakon sjednice Vlade koja je održana u srpnju u Čakovcu i Dana poljoprivrede u Svetom Martinu na Muri, svjedoči o angažiranosti Vlade u tome dijelu Hrvatske te izrazio punu potporu Vlade svim strateškim projektima važnim za daljnji razvoj Međimurja.

“Veselim se što će i ovaj današnji događaj pomoći da svi vi mladi još jednom osvijestite koliko je važno da budete agilni i angažirani, da učite i trudite se, da zajedno s vašim profesorima i učiteljima omogućujete vaš kvalitetni, stručni i ljudski razvoj, jer to je ono što je najbitnije, i da se na kraju borite za svoje obitelji, za svoju egzistenciju i za vas, a time ćete pridonijeti i ovoj županiji, a i Hrvatskoj u cjelini”, poručio je na kraju predsjednik Vlade.

Uz predsjednika Vlade svečanosti u Čakovcu nazočili su ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović i državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nikolina Klaić.

Nakon svečanosti premijer je u izjavi za medije komentirao aktualne teme.

Sretan sam što je Velered Franje Tuđmana dodijeljen kardinalu Kuhariću, riječ je o dvojici izrazito značajnih ljudi za hrvatsku državu

“Sretan sam i zadovoljan, kao, vjerujem, i većina naših sugrađana, da je predsjednica Republike dodijelila odličje dr. Franje Tuđmana kardinalu Franji Kuhariću u vremenu kad su i jedan i drugi imali izrazito važne uloge za hrvatsku narod i hrvatsku državu, a to su presudne 90-te godine kad je Hrvatska postala samostalna, kad se obranila od agresije i ostvarila svoje međunarodno priznaje.
Ono što je najvažnije, radili su na pomirbi i jedinstvu hrvatskoga naroda”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da je ovo značajan događaj za Hrvatsku te izrazio zadovoljstvo što je Vlada na predsjedničinu inicijativu s parlamentarnom većinom izmijenila zakon i uvela Velered Franje Tuđmana.

Za mene tema Dragana Lozančića ne postoji

Upitan podržava li oporbenu inicijativu da DORH ispita kritike na rad Dragana Lozančića Plenković je odgovorio kako ne podržava oporbenu inicijativu.

“Gospodina Lozančića poznajem, bio je na čelu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, savjetnik je potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, koji je njegov daljnji profesionalni i politički put, na njemu je da odluči. Ta tema je bila i prije moje Vlade i za mene ne postoji. To je politička igra gospodina Ostojića i SDP-a. Predsjednica Republike i predsjednik Vlade imaju mogućnost suodlučivanja o promjeni čelnih ljudi obavještajnog sustava”, rekao je Plenković .

Dodao je da Ostojić ima svoju agendu svakog dana te da bilo bi bolje da pita tko je napravio svastiku na Poljudu.

“Kada odgovori na to, neka se bavi drugim pitanjima”, poručio je premijer.

Hrvatska će se boriti za kohezijska sredstva

Premijer Plenković je komentirao i prijedlog sedmogodišnjeg proračuna EU-a koji je danas predložio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

“Dokument ima 53 stranice, nisam ga još detaljno analizirao. Unija od 27 i od 28 članica nije ista. Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je jedno od deset glavnih kontributora, izlazi iz EU i to mijenja razinu uplata i razinu volumena. Hrvatska je najmlađa članica, pripada državama prijatelja kohezije, a nas je 17 bilo u Portugalu 1. veljače i jasan je stav svih  tih zemalja da želimo da sredstva kohezije ostanu na razini koja nam treba”.

Ponovio je da je Hrvatska jedina imala agresiju, rat i ratne štete na svom teritoriju bez makrofinancijske pomoći te da kao najmlađa članica, koja najkraće koristi fondove, želi sljedećih 10 godina imati dovoljno sredstva i uhvatiti korak s ostalima.

“Prava bitka, pravi pregovori slijede od četvrtka u Bruxellesu kad proučimo okvir i napravimo analizu. Hrvatska će se boriti”, zaključio je Plenković.

Osvrnuo se i na prisutnost hrvatskih vojnika u misiji u Afganistanu, odnosno na mogućnost njihovog povlačenja.

“Ta operacija traje, mi smo tamo promijenili veliki broj kontingenata, pokazali smo odgovornost. Članica smo NATO-a i EU, sudjelujemo u ključnim sigurnosnim aktivnostima na globalnoj razini sve takve odluke dogovarat će se unutar Hrvatske, te s obzirom na to što kažu ostali partneri i saveznici. Danas sam o tome razgovarao s potpredsjednikom Vlade Damirom Krstičevićem i rekao je da o tome nije bilo ni riječi. O tom, potom”, zaključio je Plenković.

Nema komentara

Komentiraj